Zašto smo pretežno dešnjaci? Znanstvenici misle da su konačno riješili i taj misterij

Nova studija, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Oxford, sugerira da su upravo hodanje na dvije noge i dramatično povećanje ljudskog mozga doveli do toga da čak 90 posto ljudi danas preferira koristiti desnu ruku - razina dominacije koja ne postoji ni kod jedne druge vrste primata.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS Biology, a vodili su ga dr. Thomas A. Püschel i Rachel M. Hurwitz sa Sveučilišta Oxford, zajedno s profesorom Chrisom Vendittijem sa Sveučilišta Reading. Tim je analizirao podatke o 2.025 majmuna i čovjekolikih majmuna iz 41 vrste primata.

Koristeći Bayesove modele koji uzimaju u obzir evolucijske veze među vrstama, istraživači su testirali nekoliko glavnih teorija o podrijetlu dominantne ruke.

Analizirali su čimbenike poput korištenja alata, prehrane, staništa, veličine tijela, društvene strukture, veličine mozga i načina kretanja, javlja Science Daily.

Uspravan hod i veći mozak

Ljudi su se u početku jasno izdvajali od svih drugih primata u analizi. No to se promijenilo kad su istraživači u modele uključili dvije ključne karakteristike: veličinu mozga i omjer duljine ruku i nogu, koji se koristi kao pokazatelj dvonožnog kretanja.

Nakon što su te značajke uzete u obzir, ljudi više nisu izgledali kao tako velika evolucijska iznimka. Rezultati sugeriraju da kombinacija uspravnog hoda i većeg mozga objašnjava zašto su ljudi razvili toliko izraženu sklonost desnoj ruci.

Studija je istraživačima omogućila i procjenu dominantne ruke kod izumrlih ljudskih predaka. Rezultati pokazuju da su rani hominini poput Ardipithecusa i Australopithecusa vjerojatno imali tek blagu sklonost desnoj ruci, slično današnjim velikim čovjekolikim majmunima.

Ta se tendencija značajno pojačava pojavom roda Homo. Vrste poput Homo ergastera, Homo erectusa i neandertalaca vjerojatno su imale sve izraženiju dominaciju desne ruke, što je na kraju dovelo do današnje izrazite dešnjosti kod modernih ljudi.

Zanimljiv slučaj “hobita”

Jedna se vrsta ipak izdvojila iz tog obrasca — Homo floresiensis, mala ljudska vrsta poznata pod nadimkom “hobit” zbog svoje sitne građe. Istraživači procjenjuju da je ta vrsta imala mnogo slabiju sklonost desnoj ruci.

Prema autorima studije, to se uklapa u širi evolucijski obrazac.

Homo floresiensis imao je relativno malen mozak i zadržao tjelesne prilagodbe i za penjanje i za uspravno hodanje, umjesto potpune specijalizacije za dvonožno kretanje.

Evolucija u dvije faze

Istraživači smatraju da dokazi upućuju na dvostupanjski evolucijski proces.

Prvo je uspravan hod oslobodio ruke od potrebe za kretanjem, što je stvorilo nove pritiske koji su pogodovali specijaliziranijem i asimetričnijem korištenju ruku.

Kasnije, kako su ljudski mozgovi postajali veći i složeniji, sklonost desnoj ruci postajala je sve izraženija i raširenija.

“Prvi put smo u jedinstvenom okviru testirali nekoliko glavnih hipoteza o ljudskoj dominantnoj ruci. Naši rezultati sugeriraju da je ona povezana s nekim od ključnih obilježja koja nas čine ljudima, posebno s uspravnim hodom i razvojem većeg mozga”, rekao je dr. Thomas A. Püschel, profesor evolucijske antropologije na Oxfordu.

Dodao je da proučavanje velikog broja vrsta primata pomaže razumjeti koji su aspekti dominantne ruke drevni i zajednički svim primatima, a koji su jedinstveni za ljude.

Zašto i dalje postoje ljevaci?

Studija otvara i nova pitanja za buduća istraživanja. Znanstvenici još uvijek ne razumiju potpuno zašto je ljevorukost opstala tijekom ljudske evolucije niti kako je ljudska kultura možda dodatno učvrstila dominaciju dešnjaka.

Istraživače također zanima mogu li slične preferencije udova kod životinja poput papiga i klokana ukazivati na dublje evolucijske obrasce zajedničke vrlo različitim vrstama.